Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je 7. travnja 2011. godine okrugli stol pod nazivom „Znanje – temelj konkurentnosti i razvoja“. Na okruglom stolu raspravljalo se o suvremenom obrazovanju i inovativnosti kao preduvjetu za konkurentnost znanja i njegovu primjenu, zatim o korištenju ljudskih potencijala u izradi i provođenju strategije razvoja, načinima društveno odgovornog ulaganja u stjecanje znanja te brojnim drugim pitanjima koja se u vezi s tim postavljaju u znanosti i u praksi.
Akademik Marin Hraste istaknuo je da, u vrijeme kada se društveni izazovi prvenstveno vežu uz zahtjeve tržišta za inovativnim rješenjima, znanje postaje dominirajuća snaga razvitka.
„Zagovara se razrada modela lanca znanja, tj. konsekutivnog slijeda koncepcija i metoda za bolje razumijevanje, promišljanje i donošenje odluka međusobno povezanih pojava i procesa. Pri tome je važno prihvaćanje činjenice da novo korisno znanje pretežito nastaje na granicama različitih disciplina i područja. Zato je i adekvatno obrazovanje s naglaskom na generička znanja te sustavni pristup na svim razinama obrazovnog procesa, uz smišljeno usmjeravanje ljudskih potencijala na stvaranje, prihvat i korištenje znanja, temeljni preduvjet sposobnosti ostvarivanja uspjeha na tržištu“, istaknuo je akademik Hraste.
Prof. dr. sc. Ignac Lovrek istaknuo je obrazovanje i inovativnost kao preduvjet za konkurentnost znanja i njegovu primjenu. Konkurentno znanje pri tome podrazumijeva stvaranje nove znanstvene, društvene i gospodarske vrijednosti – stjecanje znanja, iskustava i vještina za kreativno i na istraživanjima utemeljeno rješavanje složenih društvenih i gospodarskih problema, stvaranje novih i relevantnih znanja i njihovih primjena, osposobljavanje za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima te za samostalno istraživanje i kritičko ocjenjivanje rada drugih.
„Učenje kroz istraživanje, istraživanje s utjecajem, transfer znanja i istraživačkog rezultata u gospodarstvo“, zaključio je prof. dr. sc. Lovrek.
Akademik Leo Budin istaknuo je da inovativnost zauzima središnje mjesto u europskim dokumentima razvitka do 2020. godine.
„Stvorena je sintagma Innovation Union kojom je obuhvaćeno desetak planiranih aktivnosti usmjerenih na ubrzavanje pretvaranja inovativnih ideja u proizvode i usluge koje osiguravaju nova radna mjesta. Istodobno, inovacije su ključne i za unapređenje kvalitete življenja, održivi razvoj i unapređenje društvenih odnosa“, rekao je akademik Budin, naglasivši da su pretpostavke ostvarenja inovacijske unije kvalitetno obavezno obrazovanje te izvrsna i istraživački usmjerena sveučilišta spregnuta s gospodarstvom.
Prof. dr. sc. Tomislav Filetin zaključio je da „ljudi, kao glavni nosioci ideja, informacija i novih znanja, postaju strateška osnovica razvitka suvremenog gospodarstva“.