U dokumentu koji donosi obnovljenu EU agendu za visoko obrazovanje istaknuto je kako se europski sustavi visokog obrazovanja suočavaju s problemima neusklađenosti između znanja i vještina koje Europa treba i onih trenutno dostupnih, upornim i rastućim socijalnim podjelama, inovacijskim jazom te poteškoćama u funkcioniranju raznih komponenata sustava visokog obrazovanja.
Europska unija stoga određuje četiri nova pravca za potporu visokom obrazovanju:
1. Rješavanje neusklađenosti i promoviranje izvrsnosti u razvoju vještina – potreba za definiranjem najviše razine vještina za kojima u Europi trenutačno postoji potreba i privlačenje mladih da upisuju studijske programe u onim poljima koja će ih osposobljavati za rad na poslovima koja su određena kao deficitarna (ICT stručnjaci, doktori medicine, stručnjaci iz STEM područja, medicinske sestre, primalje, učitelji), a svi studenti koji se bave naprednim učenjima, bez obzira na disciplinu, moraju stjecati transverzalne vještine i ključne kompetencije koje će im omogućiti napredovanje, poput visoke razine digitalnih kompetencija, kritičko razmišljanje, sposobnost rješavanja problemskih situacija, itd.
2. Izgradnja inkluzivnog i povezujućeg sustava visokog obrazovanja – visoko obrazovanje mora biti otvoreno ljudima iz različitih socijalnih sredina. Za to je potrebna osmišljena suradnja između institucija visokog obrazovanja, škola i institucija koje pružaju strukovno obrazovanje, a koje će voditi računa prvenstveno o talentima potencijalnih studenata, omogućavajući fleksibilnije opcije studiranja i prijelaze između različitih razina obrazovanja, adekvatna karijerna savjetovanja i mentorstva, lakše priznavanje prethodnog učenja te rušenje barijera između visokog obrazovanja i ostatka društva.
3. Osigurati da institucije visokog obrazovanja doprinose inovacijama – inovacije kao pokretači ekonomskog rasta i institucije visokog obrazovanja moraju graditi otvorenu kulturu inovacija i poduzetništva, a institucije visokog obrazovanja moraju postati „poduzetnički akteri“ te poduzetništvo i inovacije integrirati u jezgre svojih cjelovitih institucionalnih strategija, uz snažan poticaj od strane EU prema osnaživanju centara znanstvene izvrsnosti i poticanju prijenos znanstvenih dostignuća u inovacije koje će svoju primjenu pronaći na tržištu.
4. Podržavati učinkovit sustav visokog obrazovanja – kako rastu očekivanja od visokog obrazovanja u cjelini, tako postaje izazovnije za vlade i institucije visokog obrazovanja da determiniraju najbolje načine ulaganja u obrazovanje.
U dokumentu je također naglašeno da će, kako bi ojačala i unaprijedila izgrađivanje dokazivih pokazatelja u visokom obrazovanju Komisija:
a) optimirati sinergiju EU alata o dokazivim pokazateljima izgradnjom “Čvorišta/Žarišta znanja u visokom obrazovanju” (Knowledge Hub on higher education). Integriranje Europskoga registra tercijarnog obrazovanja (ETER), U-Multiranka i predložene pilot-faze studije praćenja studenata, poboljšat će kvalitetu podataka, usporedivost, prikupljanje podataka i pokazatelje te iskoristiti dosadašnja iskustva korištenja alata o podacima o visokom obrazovanju u EU,
b) ojačati rad Eurydice network i suradnju Komisije s OECD-om i njegovim državama članicama na području visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija kako bi se izbjeglo dupliciranje napora te ostvarila korist od zajedničkog rada,
c) pojednostaviti mobilnost studenata nadograđivanjem postojećih Erasmus+ projekata za elektroničku razmjenu podataka o studentima te istražiti izvedivost uspostavljanja elektroničkog sustava identifikacije studenata kako bi se omogućio prekogranični pristup studentskim uslugama i podacima,
d) pokrenuti raspravu s državama članicama EU-a i dionicima, kao dio procjene Erasmusa+, o učinkovitoj potpori studentima, osoblju, institucijama i sustavima visokoga obrazovanja.
Europska komisija objavila je također i prijedlog preporuke Vijeća u području visokog i strukovnog obrazovanja Prijedlog preporuka Vijeća za praćenje diplomanata.
Prijedlog preporuka odgovara na tri glavna europska problema u ovom području:
a) nedostatak detaljnih informacija – osnovne informacije o zapošljivosti diplomanata i društvenih ishoda dostupne su na razini EU iz postojećih skupova podataka poput npr. European Labour Force Survey, međutim u mnogim zemljama EU ne postoje dobro osmišljeni sustavi sakupljanja, analiziranja i korištenja podataka o ishodima diplomanata koji su završili tercijarno i strukovno obrazovanje na tržištu rada;
b) nedostatak sinergije – iako mnoge članice EU razvijaju (ili planiraju razviti) sisteme praćenja diplomata, razmjena podataka, znanja i dobre prakse među zemljama članicama je ograničena;
c) nedostatak usporedivih podataka – postojeći podaci koje zemlje prikupljaju na nacionalnim razinama ograničeni su opsegom i nisu međusobno usporedivi.
Predložene preporuke Vijeća i pripadajuće inicijative na razini EU-a imaju sljedeće specifične ciljeve:
1. Ohrabriti osmišljavanje i daljnji razvoj postojećih sustava praćenja diplomanata koji završavaju visoko i strukovno obrazovanje na razini Europe (s tim da je u sustave praćenja potrebno uključiti i studente koji izlaze iz obrazovnog procesa bez diplome).
2. Podržavati i olakšavati bolju suradnju i razmjenu dobre prakse i prikupljenih podataka među zemljama, kroz umrežavanje, uzajamno učenje i konzultacijske aktivnosti na razini EU;
3. Poboljšati dostupnost usporedivih podataka o zapošljivosti diplomanata i društvenim ishodima, zbog čega će Komisija ove godine započeti pilot-fazu studije praćenja studenata (European graduate survey).
Oba izvorna dokumenta Europske komisije može pročitati ovdje i ovdje.
