Od međunarodnih studenata i osoblja treba očekivati da govore nacionalni jezik institucije domaćina, zaključak je studije Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU) iz 2017. godine, koja se snažno zalaže da sveučilišta razvijaju institucionalne jezične politike.
Bernd Kortmann, direktor Freiburškog instituta za napredne studije i autor studije za LERU, izjavio je za Times Higher Education da su institucije “otišle predaleko ako na njima više nema mjesta za nacionalni jezik u predavaonicama i učionicama“.
“Postoje vrlo dobri razlozi zbog kojih je važno da internacionalni studenti koji dolaze, primjerice, studirati u kontinentalnu Europu nauče nacionalni jezik domaćina”, rekao je profesor Kortmann, međutim zaključio da nastava nacionalnog jezika ne mora biti obvezujuća.
„To bi trebalo biti u ponudi studija i za to institucije moraju biti snažno ohrabrene, ali bez nametanja”, rekao je. Od međunarodnih studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja, mora se očekivati da govore i nacionalni jezik institucije domaćina (barem na receptivnoj razini) i engleski jezik (ili eventualno druge jezike relevantne za njihovo područje) na akademskoj razini.
U Nizozemskoj bi predloženi zakon zahtijevao od sveučilišta zakonsku obvezu brige za znanje nizozemskog jezika svojih međunarodnih studenata, mada to ne znači nametanje obveze pohađanja tečajeva nizozemskog jezika za strane studente. Naime, 95 posto master programa na Sveučilištu Leiden održava se na engleskom jeziku. Sve je veći politički pritisak u Švedskoj, Danskoj i Finskoj da sveučilišta “odražavaju jasan stav prema nacionalnom jeziku i ne pretjeruju s ponudom diplomskih programa isključivo na engleskom”, rekao je profesor Kortmann.
Međutim, rekao je, sveučilišta ne moraju nužno odustati od poučavanja engleskog jezika kako bi promovirala nacionalni jezik. “Trend usmjeravanja prema engleskom jeziku je onaj koji se povećava, ali ga treba ograničiti na one programe u kojima to zaista ima smisla”, smatra Kortmann.
Cijeli članak pročitajte ovdje.