Skoči do sadržaja

Rezultati istraživanja o učincima pandemijskih okolnosti na kvalitetu i organizaciju nastave iz perspektive visokoškolskih nastavnika, njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost, razinu digitalnih kompetencija te psihološko funkcioniranje u uvjetima tzv. novog normalnog predstavljeni su 15. ožujka 2022. godine u Zagrebu.

Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u njemu je sudjelovalo više od 1200 visokoškolskih nastavnika iz cijele Hrvatske.

Istraživanje se nadovezuje na prethodno istraživanje Studenti i pandemija: kako smo (pre)živjeli?, objavljeno u listopadu 2021., kojim je AZVO istraživao učinak pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. godini 2020./2021.

„Nastava se vraća u učionice, a istraživanja AZVO-a pokazala su da to i jest željeni oblik nastave za većinu nastavnika i studenata“, istaknula je u uvodnom obraćanju zamjenica ravnatelja AZVO-a dr. sc. Vesna Dodiković-Jurković te dodala da visoka učilišta koja u budućnosti žele izvodi online studije i to vide kao svoju stratešku odrednicu moraju proći postupak akreditacije online studija.

U sklopu događanja održan je okrugli stol Povratak u budućnost: visokoškolska nastava nakon pandemije na kojem su sudjelovali: prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Dražan Kozak (Sveučilište u Slavonskom Brodu), doc. dr. sc. Nikola Kadoić (Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu) i doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić (Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu). Sudionici su se složili da su pandemijske okolnosti ubrzale digitalnu transformaciju visokih učilišta, no i da prostora za napredak još uvijek ima. Da će budućnost visokog obrazovanja zasigurno uključivati korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u većoj mjeri nego prije pandemije te da je klasična, kontaktna nastava i dalje za većinu nastavnika i studenata nezamjenjiva, zaključak je okruglog stola.

Istraživanje Visokoškolski nastavnici i pandemija: akademski i psihološki izazovi u cijelosti je dostupno na poveznici.

Zaključci istraživanja

Kvaliteta i organizacija nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Tijekom ak. god. 2020./2021. dominantan oblik održavanja nastave na visokim učilištima u RH bila je tzv. mješovita ili hibridna nastava.
  • Većina sudionika (67 %) preferira održavanje nastave u učionici.
  • Kao ključne izazove u organizaciji nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 nastavnici prepoznaju povećano radno opterećenje (14 %), osiguravanje kvalitete nastave (12 %), nejednakosti među studentima u smislu dostupnosti računala i interneta (11 %) te prostorna ograničenja visokih učilišta (10 %).
  • Nastavnici su vrlo zadovoljni ili zadovoljni (69 %) kvalitetom izvedbe predavanja.
  • U ak. god. 2020./2021. sudionici su tjedno prosječno po kolegiju proveli više sati u pripremi i održavanju online nastave nego kod učioničkog oblika nastave.
  • 23 % nastavnika smatra da online nastavom ne mogu dobro pripremiti studente za sve oblike ocjenjivanja.
  • Više od 70 % nastavnika smatra da su opći uvjeti rada za online nastavu bili zadovoljavajući te da su imali potrebne tehničke uvjete za pripremu i realizaciju online nastave.
  • Najvećem postotku nastavnika (43 %) znatan je problem održavanje određenih oblika nastave poput praktične nastave, laboratorijskih vježbi, praktikuma i radionica.
  • Da bi se poboljšala kvaliteta i organizacija nastave, potrebno je prilagoditi nastavne materijale i kurikul online nastavi, raditi na prevenciji neetičnog ponašanja studenata te razvoju digitalnih kompetencija nastavnika.

Znanstvena, stručna i umjetnička aktivnost tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Za 66 % nastavnika provođenje znanstvene, stručne i umjetničke aktivnosti tijekom pandemije bilo je otežano.
  • 51 % nastavnika navodi da su im prostorni i tehnički uvjeti za izvođenje znanstveno-istraživačkog, stručnog ili umjetničkog rada bili osigurani.
  • Od problema s kojima su se susretali, 77 % nastavnika navodi nemogućnost odlaska na znanstvene ili stručne skupove, 74 % manjak vremena i mogućnosti za znanstveni, umjetnički ili stručni rad, a 55 % mogući zastoj u znanstvenom napredovanju.
  • U protekloj akademskoj godini 78 % sudionika istraživanja objavilo je znanstveni ili stručni rad; 74 % njih objavilo je od 1 do 3 rada, a više od 6 radova objavilo je 6 % sudionika istraživanja.
  • Većina sudionika istraživanja sudjelovala je na stručnim, odnosno znanstvenim konferencijama i to online (61 %), dok 23 % nastavnika uopće nije sudjelovalo na konferencijama.

Digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • 72 % nastavnika smatra da ima dobre i jako dobre digitalne kompetencije potrebne za poučavanje u visokom obrazovanju.
  • 87 % nastavnika smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje iz primjene tehnologija e-učenja.
  • 21 % nastavnika nije sigurno u prednosti IKT-a i e-učenja u nastavi, 18 % njih upotrebljava ga samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije.
  • IKT i e-učenje koriste se u nastavi dominantno za: postavljanje sadržaja kolegija i distribuciju nastavnih materijala, obavijesti o kolegiju i izvođenju nastave, online predavanja, komunikaciju.
  • 30 % nastavnika pohađalo je online programe izvan Hrvatske, a 23 % njih nije uopće pohađalo programe usavršavanja u području IKT-a i e-učenja.
  • Nastavnicima je potrebno dodatno stručno usavršavanje u digitalnoj pedagogiji (59 %) i suvremenim tehnologijama (54 %).
  • Nastavnici smatraju da im je u pripremi i provođenju nastave važna podrška u: korištenju tehnologija e-učenja, korištenju IKT-a, pripremi i izradi e-kolegija te u vezi s pedagoškim metodama poučavanja.

Psihološko funkcioniranje nastavnika tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Otprilike polovina (48 %) sudionika osjeća se umjereno uznemireno cjelokupnom pandemijskom situacijom, dok je situacija jako ili vrlo jako/ekstremno opterećujuća za 28 % nastavnika.
  • Otprilike trećina nastavnika procjenjuje da se njihovo tjelesno zdravlje (35 %) i psihičko stanje (33 %) pogoršalo.
  • Općenito je zadovoljno životom 39 % nastavnika, a gotovo je sličan broj onih koji su u različitom stupnju nezadovoljni svojim životom (40 %).
  • Ravnotežom privatnog i poslovnog života u određenoj je mjeri zadovoljno 41 % nastavnika, dok njih 43 % iskazuje neku razinu nezadovoljstva.
  • Umjerenu i višu razinu optimizma u pogledu budućnosti iskazuje 78 % nastavnika, dok malu razinu optimizma ili nedostatak optimizma navodi 21 % sudionika.
  • Razumijevanje i potporu svojih visokih učilišta u potpunosti ili jako doživjelo je 28 % nastavnika, 39 % njih doživjelo je umjerenu potporu, a trećina (33 %) navodi da je takvu potporu osjećala malo ili nije uopće.
  • 13 % nastavnika razmišljalo je o traženju stručne psihološke pomoći tijekom pandemije, a zatražilo ju je 6 %.