Skoči do sadržaja

U organizaciji Europske udruge sveučilišta (European University Association – EUA) 1. listopada 2024. godine održan je webinar na kojemu su predstavljeni rezultati ankete pod nazivom “Trends 2024”.

Rezultati ankete odnose se na sljedeća četiri glavna područja o čemu donosimo sažetak:

1) Nacionalne i institucionalne strategije i reforme u vremenu promjena

Najveći utjecaj na promjene u visokom obrazovanju u zadnjih pet godina imali su pandemija Covid-19, digitalizacija, međuinstitucionalna suradnja, ciljevi održivog razvoja (SDG) i ekonomski razvoj. To je značajno utjecalo na reforme u nacionalnim sustavima, a nacionalne reforme koje su najviše utjecale na rad visokih učilišta su reforme u području osiguravanja kvalitete, digitalizacije i internacionalizacije.

U nastojanju da se prilagode na te promjene, visoka učilišta diverzificiraju svoje misije. Iako visoka učilišta izvještavaju kako su obrazovanje i znanost jednako važni u njihovim misijama, navode i važnost ostalih misija posebice treće misije, internacionalizacije, inovacija, suradnje s industrijom, održivog razvoja itd. Diverzifikacija misija dovodi do pitanja strateških prioriteta za sveučilišta kao i pitanja potrebnih resursa (ljudskih i financijskih) za njihovo ostvarenje.

Anketu je, u razdoblju od travnja do srpnja 2023. godine, ispunilo ukupno 489 visokih učilišta iz 46 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA).

2) Poučavanje usmjereno na studenta

Većina visokih učilišta bilježi stabilan broj studenata zadnjih pet godina, dok zemlje Istočne Europe bilježe značajan pad studenata, posebice na prijediplomskoj razini. U promatranom razdoblju zamijećen je značajan porast broja međunarodnih studenata i studenata starije dobi.

Primjena ishoda učenja (LO) ključna je za provedbu poučavanja usmjerenog na studenta, a 71 % visokih učilišta izvješćuje kako primjenjuje ishode učenja na svim kolegijima, dok ih 18 %  primjenjuje na dijelu kolegija. To predstavlja određenu stagnaciju u primjeni ishoda učenja u odnosu na razdoblje prije pet godina. Glavni problem pri tome je podrška nastavnicima u primjeni ishoda učenja. U vezi s tim važan je i podatak da 2/3 visokih učilišta ima T&L centre.

Rezultati istraživanja pokazuju porast zastupljenosti mješovitog načina poučavanja. Većina visokih učilišta ističe potrebu za fleksibilnijom ponudom programa (npr. kroz izborne kolegije, prisustvovanju nastavi, vremenu potrebnom za dovršetak studija), ali nedostaje pravih koraka u tom smjeru. Većina visokih učilišta ima mjere za potporu studentskoj zapošljivosti (karijerni centri, sajmovi, praksa, revizija kurikula, start-up inkubatori i sl.). Zanimljiv je i podatak da 85 % visokih učilišta prati zapošljivost završenih studenata.

Ponuda non-degree programa je rastuća (71 % visokih učilišta ih izvodi, a 21 % to planira). Važnost mikrokvalifikacija se ističe u europskim i nacionalnim politikama i većina visokih učilišta planira uvođenje mikrokvalifikacija što vide kao priliku za proširenje obrazovne ponude. Izazovi su vezani uz financiranje i priznavanje.

3) Internacionalizacija

Internacionalizacija je i dalje visoko na ljestvici prioriteta europskih politika i za 83 % europskih visokih učilišta internacionalizacija je prioritet. Ipak, polovica visokih učilišta izvješćuje kako se još nisu vratili na predpandemijsko razdoblje, ali očekuju porast. Europski cilj od 20 % mobilnih studenata i dalje ostaje teško ostvariv. Studentima su glavni izazovi financiranje, priznavanje ECTS-a posebno u nekim disciplinama, razlike u akademskom kalendaru, mentalna barijera i sl.

Združeni studiji prilika su za internacionalizaciju, posebice jer su visoko na listi europskih prioriteta te inicijativa za osnivanje Europskih sveučilišta predstavlja velik zamah. Ipak, broj studenata uključenih u te programe je i dalje malen. Prema izvješću, 1/4 visokih učilišta nema združene programe, a 1/4 ih ima više od pet.

Virtualna mobilnost predstavlja izvrsnu priliku za internacionalizaciju. Prije pandemije za većinu visokih učilišta Collaborative International Online Learning (COIL) je bio tek u pionirskoj fazi na nekim kolegijima. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju kako 54 % visokih učilišta nudi virtualni oblik mobilnosti, a gotovo sva visoka učilišta smatraju ovakav oblik mobilnosti izvrsnom prilikom za internacionalizaciju i željeli bi u tome steći više iskustva.

4) Budući trendovi i zaključak

Mnoštvo je promjena na visokim učilištima u EHEA-i pod utjecajem vanjskih faktora. Uslijed toga visoka učilišta promišljaju svoje misije i diverzificiraju ih, te određuju strateške prioritete. Posebno je važno da visoka učilišta promisle svoju obrazovnu ponudu vodeći računa o uključivanju međunarodnih studenata, studenata starije dobi i non-degree programa. Za takvu raznoliku studentsku populaciju važno je osigurati aktivno učenje i fleksibilnije puteve učenja te digitalizaciju u procesu poučavanja.