Institut za razvoj obrazovanja objavio je izvješće pod nazivom „Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“ koje analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima. Izvješće utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija.
Autori izvješća su Thomas Farnell (Institut za razvoj obrazovanja, IRO), Teo Matković (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Karin Doolan (Sveučilište u Zadru) i Mirna Cvitan (Ipsos Puls), a izvješće je nastalo kao rezultat suradnje IRO-a i MZOS-a na međunarodnom projektu „Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj (ACCESS)“ (2010-2013), koji je financirala Europska komisija.
Cilj je izvješća, na temelju dostupnih podataka, ukazati na moguće aspekte i izvore društvenih nejednakosti u hrvatskom visokom obrazovanju. Podaci se odnose na akademsku godinu 2009./2010. te 2010./2011. a dolaze iz tri glavna izvora: istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku (Farnell i sur., 2011; EUROSTUDENT baza podataka za Hrvatsku, 2010), Državnog zavoda za statistiku (podaci temeljem upisnih listova ŠV-20 za 2006. i 2010. godinu) te Istraživanja o obrazovnim i radnim karijerama iz 2008. godine provedenog u okviru aktivnosti Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (JIM) (UNDP Hrvatska, n.d.).
U izvješću se navodi kako postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju: osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji, u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji.
Također, ukazuje na to da ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje: određene skupine studenata imaju znatno nepovoljnije iskustvo studiranja, u smislu većeg financijskog i radnog opterećenja te nezadovoljstva mjerom do koje studij ispunjava njihova očekivanja. Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama.
Studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima: studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Među studentima stručnih studija znatno je veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole.
Izvješće pokazuje kako profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima: postoje razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima.
Nalazi ovog izvješća temelj su za identificiranje glavnih prepreka pristupu visokom obrazovanju i skupina koje trebaju posebnu potporu, kao i za definiranje najprikladnijih mjera za uklanjanje tih prepreka i poticanje veće socijalne uključivosti hrvatskog sustava visokog obrazovanja.