Nacionalno istraživanje o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2018./2019. Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provela je tijekom 2020. godine.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u travnju 2022. godine.
Analiza zapošljivosti diplomiranih studenata u cijelosti je objavljena u publikaciji Analiza istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata 2020. godine.
Sažetak istraživanja:
- Online upitniku pristupio je 5 403 ispitanika
- Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 34 %
- Preddiplomski studij završilo je 50,5 % ispitanika
- Diplomski studij završilo je 48,4 % ispitanika
- Stručne studije završilo je 30,4 % ispitanika
- Sveučilišne studije završilo je 68,5 % ispitanika
- Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 84,3 %
- Najveći broj ispitanika studij je završilo s ocjenom vrlo dobar (60,7 % ispitanika)
- Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (45,1 % ispitanika)
- Kod najvećeg broja ispitanika, njih 58,1 %, prvo zaposlenje je kod poslodavca u privatnom sektoru
- Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je samoinicijativno javljanje poslodavcu (32 % ispitanika)
- 63,8 % ispitanika se zaposlilo u struci
- 36,2 % ispitanika se nije zaposlilo u struci
- Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 3,71
- Prosječna plaća: najveći broj ispitanika (39,8 %) ima plaću između 5 000 i 7 000 kn
Dodatne zanimljivosti rezultata istraživanja:
- Najveći dio ispitanika (94,6 %) ostao je u Hrvatskoj, dok se manji broj (5,4 %) iselio u inozemstvo.
- U trenutku provedbe istraživanja, najveći dio ispitanika (59,7 %) bio je zaposlen, a 15,7 % njih bilo je nezaposleno.
- Ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij uglavnom nastavljaju studirati (56,3%), a ispitanici koji su završili preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada.
- Studenti koji dolaze iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama u kratkom periodu nakon završetka studija nalaze, u prosjeku, bolje plaćene poslove od ostalih kolega.
- Žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja teže zapošljavaju (58,8 % prema 62,5 %) te u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca
- Žene se češće zapošljavaju u javnom/državnom sektoru (47,9 %) u odnosu na muškarce (25,7 %).
- Najveći postotak ispitanika završio je studij iz područja društvenih znanosti (33,6 %), biomedicine i zdravstva (22,4 %) i tehničkih znanosti (21,8 %).
- Najveći postotak nezaposlenih ispitanika prisutan je u području biotehničkih (24,0 %) i humanističkih (23,8 %) znanosti.
- Najveći postotak ispitanika koji su završili studij u području tehničkih i biotehničkih znanosti zaposlio se u privatnom sektoru.
- Umjetničko i područje prirodnih znanosti najbolje su ocijenjeni u pogledu stečenih znanja i vještina potrebnih za prvo zaposlenje, a najlošije humanističke i društvene znanosti.
- Najveća primanja imaju ispitanici iz područja tehničkih znanosti, slijede ispitanici iz područja prirodnih znanosti te biomedicine i zdravstva, dok najmanja primanja imaju ispitanici iz područja humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja.
