Skoči do sadržaja

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2018. godine provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta EUROGRADUATE financiranog sredstvima EU-a. Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta i Norveška.

Anketom su obuhvaćene generacije diplomiranih studenata koje su studij završile u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija.

Cilj je ovog projekta bio prikupljanje informacija studentskom iskustvu i prelasku u svijet rada te usporedba uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama.

Rezultati istraživanja objavljeni su u studijama:

Sažetak:

  • Istraživanju pristupilo je 7 europskih zemalja uz Hrvatsku odnosno Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta i Norveška
  • Online upitniku pristupilo je 21 tisuću diplomiranih studenata iz 8 zemalja
  • Postotak odgovorenih upitnik (response rate) za svaku kohortu:
    • godinu dana nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2016.-2017. – 8,8 %
    • pet godina nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2012.-2013. – 18,7 %
  • 58 % ispitanika završilo je preddiplomski studij ISCED 6
  • 62 % ispitanika završilo je diplomski studij ISCED 7 (uključujući integrirane studije)
  • Postotak ispitanika koji su završili sveučilišne odnosno stručne studijske programe:
    • sveučilišni studij završilo je:
      • u kohorti 2012./2013. – 69 % ispitanika
      • u kohorti 2016./2017. – 70 % ispitanika
    • stručni studij završilo je:
      • u kohorti 2012./2013. – 31 % ispitanika
      • u kohorti 2016./2017. – 30 % ispitanika
  • Postotak zaposlenih godinu dana nakon završenog studija (kohorta 2012./2013.):
    • prvostupnici 86,3 %; magistri 85,4 %
  • Postotak zaposlenih 5 godina nakon završenog studija (kohorta 2016./2017.):
    • prvostupnici 36,6 %; magistri 74,8 %
  • Hrvatska ima najnižu zaposlenost iza Grčke) i visoku nezaposlenost prvostupnika u obje točke promatranja odnosno kohorte. Preko 50 % završenih studenata preddiplomskog studija nastavlja studirati i tako se nalazi izvan radne snage (redoviti studenti, vojna ili druga obvezna služba, ne mogu raditi iz zdravstvenih razloga)
  • Hrvatska ima najnižu zaposlenost (iza Grčke) i najvišu nezaposlenost magistara u obje kohorte.

Postotak zaposlenih diplomanata u 2018. godini, jednu i pet godina nakon diplome (obje kohorte), prema dobi u vrijeme diplomiranja, spolu, vrsti obrazovne ustanove, najvišem stupnju obrazovanja i području studija prikazan je na slici.

graf

Provedenim istraživanjem u osam zemalja pokazuje da je nezaposlenost mladih bila:

  • najveća u Grčkoj (39,9 %) i Hrvatskoj (23,8 %)
  • najniža u Njemačkoj (6,2 %)
  • 5 godina nakon završetka studija, 4 od 5 diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno – više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno
  • Najviše su plaće u području tehnologije i inženjerstva, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti
  • Od svih ispitanika 13 % ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a. Najniža participacija u mobilnosti bila je među ispitanicima Grčke i Hrvatske
  • Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima
    • posebno se ističu grčki diplomanti, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u Grčkoj
    • suprotno je kod norveških diplomanata koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj